Manastir Jazak

Manastir Jazak – istorija

Manastir Jazak na Fruškoj gori, smešten je na potezu Gradac, na južnim obroncima ove poznate vojvođanske planine. Iako je sagrađen 1736. godine, nedaleko od manastira nalaze se ostaci Starog Jazaka ( u pitanju je zadužbina srpskog despota Jovana Brankovića koji se u našoj istoriji istakao kao uspešni borac protiv Turaka ). U to vreme Fruška gora bila je na teritoriji moćnog Austrijskog carstva.

Fruškogorski manastir Jazak

Fruškogorski manastir Jazak

Novi manastir Jazak je podignut nakon Velike seobe Srba kada su naši preci prebegli u Vojvodinu, sklanjajući se od Turaka i tražeći bolji život. Tada su prenete i mošti cara Uroša Nejakog, koje se nalaze u ovom fruškogorskom manastiru i dan danas.

Kada su mošti prenete, narod je masovno počeo da dolazi u manastir i da se poklanja moštima poslednjeg srpskog cara pa je i samo mesto oživelo. Nakon izgradnje novog manastira, Stari Jazak postao je ženski manastir. Međutim, tadašnja vladarka Austrije Marija Terezija, donosi Uredbu o redukciji monaškog života, pa se ženski manastir zatvara i ruši. Od starog manastira danas su ostale samo ruševine, dok je novo zdanje ostalo da postoji do današnjeg dana.

U najboljem stanju bio je tridesetih godina, kada je spadao u bogatije bogomolje. Tada je posedovao centralno grejanje, kanalizaciju i vodovod. Tokom većeg dela svog postojanja manastir je uživao veliki ugled i spadao u bogatije hramove.

Manastir ima živopisnu istoriju.

Manastir ima živopisnu istoriju.

Manastir je redovno održavan, da bi tokom Drugog svetskog rata pretrpeo najveća oštećenja. U više navrata je opljačkan, a dragocenosti su prenošene u Hrvatsku. 1942. partizani su ga zapalili, dok su Nemci odnosili građu i koristili je za svoje potrebe. Neko vreme je bio čak i konjušnica. Oštećen je i ćivot sa moštima cara Uroša, koje su sramno razbacane. Monasi su, uspeli da prikupe razbacane mošti i uz pomoć Nemačkih vojnika preneli ih u Beograd. Tek su 2001 mošti vraćene natrag u manastir Jazak.

Nakon Drugog svetskog rata za manastir Jazak počinje novo doba. Tada je rekonstruisan, a izgrađene su biblioteka, svečana trpezarija, kao i manastirska riznica. Danas je Jazak ženski manastir.

Stari manastir Jazak bio je posvećen Vavedenju Presvete Bogorodice, a novi Svetoj Trojici, odnosno Silasku svetog duha ( praznik u narodu poznatiji kao Duhovi ). Svete Trojice se praznuju pedeseti dan nakon Uskrsa, što znači da će ove godine manastir Jazak proslaviti svoju slavu 31. maja. Manastir preslavljava i svetu Petku.

Osim moštiju cara Uroša, u manastiru se nalaze i mošti Anastasije Rimljanke, koje je knez Lazar dobio na poklon nakon posete Svetoj gori.

Ćivot sa moštima cara Uroša Nemanjića, koji se nalazi u manastiru Jazak

Ćivot sa moštima cara Uroša Nemanjića, koji se nalazi u manastiru Jazak

Arhitektura i izgled fruškogorskog manastira Jazak

Poput većine ostalih vojvođanskih manastira, i arhitektura manastira Jazak, slična je zapadnjačkom stilu gradnje, s obzirom da je izgrađen na nekadašnjoj teritoriji austrijske države. Na hramu se, mogu uočiti i islamski elementi.

Manastir Jazak građen je u baroknom stilu. Krasi ga veliki zvonik na tri sprata, koji se nalazi na prednjem delu i na kojem je barok najuočljiviji. Na prvom spratu znonika se nalazi i manja kapela, koja na žalost nije u funkciji. Sam manastir je građen kombinacijom belog kamena i crvene cigle, što fasadi manastira daje prelep izgled koji nikog ne ostavlja ravnodušnim.

U središtu kompleksa, nalazi se i sam manastir, koji je sa tri strane ( leva, desna i zadnja strana ) ograđen konacima. Kao što priliči svakom manastiru i Jazak ima prelepo dvorište sa dosta cveća, o kojem se brinu monahinje.

Manastir Jazak iz ptičije perspektive

Manastir Jazak iz ptičije perspektive

Freske i ikone

S obzirom da su monahinje na ruševinama starog manastira nailazile i na ostatke ikona i fresaka, došli smo do zaključka da je i Stari Jazak bio oslikan bogatim ikonostasom.

Kada je reč o freko slikarstvu ni novi Jazak ne zaostaje. Ukupno ima pedeset osam ikona, a sve je takođe odrađeno u baroknom stilu, što znači da ne dolaze samo do izražaja likovi svetaca već i pozadine ikona i fresaka.

Ikone je, nakon 1769. godine oslikao čuveni srpski ikonopisac Dimitrije Bačević, uz pomoć svojih učenika, Dimitrija Popovića i Teodora Kračuna. U manastiru ima i ikona nepoznatih umetnika, koji su se potpisali samo inicijalima, pa nismo u mogućnosti da saznamo identitet autora.

U hramu dominiraju dva masivna stuba, koja onemogućavaju da jednim pogledom sagledate sav ikonostas, a ono što takođe oduzima dah jeste prelepi pozlaćeni krst koji se nalazi na samom vrhu ikonostasa.

Na ikonama su prikazani, između ostalog, i car Uroš Nemanjić, sveti Nikola, Bogorodica…

Unutrašnjost manastira, sa ikonostasom.

Unutrašnjost manastira, sa ikonostasom.

Monahinje i igumanija

Iako je kompleks manastira Jazak poprilično veliki, uključujući i konak, sestrinstvo broji samo osam monahinja. Osim monaškom životu, sestre su posvećene i ručnom radu. Same šiju svoje odore, a mnogi posetioci manastira imali su priliku da probaju njihovu čuvenu rakiju koju same peku. Uzgajaju i sopstveno povrće.

Igumanija manastira je mati Paraskeva.

Mapa, adresa i kontakt telefon

Adresa manastira Jazak je Manastirska 2, 22409 Jazak.

Za sve informacije koje vas interesuju, raspored bogosluženja, liturnija i ostalog, možete pozvati broj telefona 022/468-864.

Legende, čuda, zanimljivosti

Velika je misterija kako je manastir dobio ime. Po nekim izvorima manastir se ranije zvao Gradac, po planinskom potezu na kojem se nalazi.

Pretpostavlja se da je naziv Jazak dobio po tome što se nalazi između dva brda pa samo mesto na kojem je smešten podseća na jazbinu.

Međutim ima i još jedna interesantna teorija, objavljena na sajtu www.samsvojvodic.com. Kao što smo već pomenuli, na manastiru ima mnogo elemenata iz islamske kulture, a muslimani imaju izreku ,,Jazak Alahu” što ima dvostruko značenje. Ako ste učinili neko dobro delo, a neko vam uputi reči ,,Jazak Alahu”, u nekom slobodnom tumačenju to bi značilo da dotična osoba želi da vam Alah sve vrati dobrom. Međutim ukoliko ste uradili nešto loše ove reči će značiti nešto poput ,,Neka ti Bog sudi”. Ova činjenica naravno nije potvrđena, samo je interesantna teorija.

O manastiru postoje mnoge zanimljivosti.

O manastiru postoje mnoge zanimljivosti.

Šta još posetiti u okolini – Vrdnik, Fruška gora, Novi Sad…

Naravno, ako ste već posetili manastir Jazak, zašto da ne iskoristite i ne posetite još neka interesantna mesta koja se nalaze u okolini.

Recimo, interesantno je svratiti u banju Vrdnik, posebno ako ste reumatski bolesnik. Tamo se nalazi i specijalna bolnica ,,Termal”, otvoreni i zatvoreni bazen i još mnogo toga. Banja Vrdnik je udaljena manje od pet kilometara od manastira Jazak. Ako dođete u oktobru možete prisustvovati i filmskom festivalu ,,Srem film fest”.

Jedan od hotela u Vrdniku

Jedan od hotela u Vrdniku

Na tridesetak kilometara od manastira je glavni grad Vojvodine i, neki kažu jedan od najlepših gradova u Srbiji – Novi Sad.

Naravno i na samoj Fruškoj Gori, koja je nacionalni park, imate razne mogućnosti. Ona je odlična za planinarenje, biciklizam, pešačenje i druge sportove. Tu je i veliki broj restorana, hotela, izletišta… Možete se voziti Dunavom ili boraviti kraj prelepih fruškogorskih jezera.

Pored manastira Jazak, možete posetiti i druge manastire, jer je Fruška Gora, pored Ovčarsko-kablarske klisure kraj Čačka, poznata kao srpska Sveta gora. Tu su manastiri Grgeteg, Novo i Staro Hopovo, Kušedol, Velika i Mala Remeta, Beočin, Rakovac, i mnog drugi.

Fruška gora je idealna turistička destinacija za odmor. Ako dolazite u manastir Jazak iskoristite ga da posetite i okolna mesta.

Fruška gora je idealna turistička destinacija za odmor. Ako dolazite u manastir Jazak iskoristite ga da posetite i okolna mesta.

Vredi popeti se i na Iriški venac, vrh Fruške gore, na visini od 502m. Na samom vrhu nalazi se spomenik ,,Sloboda”, podignut u znak sećanja na borce Narodnooslobodilačke borbe, a delo umetnika Sretena Stojanovića.

Jednostavno, turistička ponuda je toliko bogata, da nećete znati šta bi pre posetili, a o prirodnim lepotama i da ne govorimo.

Slike preuzete sa sajtova: panoramio.com, dvorci.info, wikipedia.org, panacomp.net, vojvodinaonline.net. mondo.rs, hotelpremieraqua.com, mediaportal.rs


error: Sadržaj je zaštićen !!