Istorija manastira Koporin kod Velike Plane
Poznato je da je manastir Koporin kod Velike Plane zadužbina despota Stefana Lazarevića, sina velikog srpskog cara Lazara. Nakon što je car Lazar stradao na Kosovu, zemljom je upravljala kneginja, to jest carica Milica, koja je hrabro vodila zemlju sve dok njen sin, Stefan Lazarević nije stasao da može da nasledi svoga oca.
Od trenutka kada je predala Srbiju na upravu svom sinu, carica Milica se zamonašila i otišla u svoju zadužbinu, manastir Ljubostinju. Stefan tada priznaje vrhovnu vlast turskog sultana, te učestvuje u brojnim bitkama, a između ostalih i kod Angore, koja se zbila 1402. godine. Po završetku bitke kod Angore Stefan dobija titulu despota. Titula despota je bila među najvišim titulama koje su dodeljivali vizantijski carevi, a dodeljivana je onim gospodarima koji su smatrani najmoćnijim, bez obzira kojom zemljom da su vladali.
Međutim, dogodilo se da despota po povratku iz ove bitke presreće Đurađ Branković, sin Stefanove sestre Marije Branković. Sukobi u porodici despota Stefana Lazrevića će biti okončani tek 1412. godine kada je brata i sina uspela da izmiri Marija Branković.
Na Saboru koji je održan u Srebrenici, despot Stefan za svog naslednika proglašava upravo svog sestrića Đurađa, uzevši u obzir da nije imao svoje dece. Despot Stefan je umro od posledica moždanog udara u zaseoku Markovac, u današnjoj beogradskoj opštini Mladenovac.
Srpski srednjevekovni manastir Koporin kod Velike Plane je despot Stefan Lazarević dao da se izgradi u znak zahvalnosti što je preživeo bitku kod Angore, iako je u njoj bio ranjen, mada ne postoje tačni podaci o vremenu nastanka manastira. Pa, ipak postoje pretpostavke da je manastir Koporin kod Velike Plane izgrađen i u spomen na oslobođenje despotove sestre Olivere, koju je uspeo da izbavi iz harema turskog sultana.
Glavna crkva, koja je posvećena Svetom Stefanu je građena u starom srpskom stilu, a pretpostavlja se da je podignuta 1415. godine.
Sam manastir Koporin kod Velike Plane je imao vrlo tešku istoriju, pa je čak u jednom trenutku bio sklonište srpskim hajducima. Sa obnovom manastira se prvi put počelo nakon 1830. godine, jer su tada istorijske prilike to dozvoljavale, uzevši u obzir da su Srbi tada dobili pravo na unutrašnju samoupravu.
No, i nakon toga istorijske prilike jednostavno kao da nisu išle na ruku ovom manastiru, te je njegova istorija često beležila podatke o opustošenom manastiru ili o vrlo malom broju monaha.
Od 1958. godine manastir postaje ženski, a na predlog tadašnjeg episkopa Hrizostoma, koji je primetio da broj monaha ili opada ili stagnira, dok se broj monahinja u manastiru Koporin kod Velike Plane povećavao. Upravo zalaganjem monahinja, na prvom mestu, ali i velikog broja vernika, crkvenih velikodostojnika i mnogih drugih, manastir dobija brojne prateće zgrade, poput : konaka za monahinje, trpezariju, konak za posetioce, dodatak trpezariji i mnoge druge objekte, koje danas čine sastavni deo manastirskog kompleksa.
Od 26. marta 1951. godine se manastir Koporin kod Velike Plane nalazi pod državnom zaštitom, a od 1979. godine se manstir vodi kao nepokretno kulturno dobro od velikog značaja. Nakon svih ovih odluka manastir Koporin kod Velike Plane je obnovljen, te mu je vraćen prvobitan izgled.
Mošti despota Stefana Lazarevića
U glavnoj manastirskoj crkvi danas su očuvane neke od prvobitnih fresaka, a zanimljivo je da je ispod portreta ktitora manastira, despota Stefana Lazarevića pronađen grob sa moštima.
Međutim, nakon izvršenih neophodnih analiza utvrđeno je da su mošti pronađene u manastiru Koporin kod Velike Plane zaista pripadale despotu Stefanu Lazareviću. Od tada pa do danas se mošti otvaraju svake godine dva puta i to 01. i 15. avgusta, to jest na dan smrti srpskog despota i na manastirsku slavu.
Međutim, sve do 2006. nije se javila sumnja da su mošti koje su pronađene u ovom manastiru zaista pripadale despotu Stefanu. Dugo je u kulturnoj javnosti i u narodu bilo sporenja oko toga gde se nalaze mošti despota Stefana, uzevši u obzir da je i manastir Manasija, kao i manastir Koporin njegova zadužbina, a do tih sporenja je došlo nakon nedavnog otkrića u manastir Manasija.
Dogodilo se da je arheolog koji je i pronašao mošti u manastiru Koporin svojevremeno, sada izašao sa novom tvrdnjom – da su mošti otkrivene u manastiru Manasija zapravo pripadale despotu Stefanu. Izvršivši analize, došlo se do rezultata koji su mnoge zbunjivali : 99% je tačno da su mošti pripadale najbližem srodniku velikog srpskog cara Lazara. Međutim, doktor Srboljub Živanović koji je zaslužan za potvrdu da istraživanja mošti iz manastira Koporin uopšte ne dovodi svoje mišljenje i analize koje je izvršio direktno pred kamerava tadašnje televizije, u pitanje.
A kada je upitan kako je toliko siguran, izneo je nepobitnu činjenicu: mošti koje su pronađene u manastiru Manasija su bile pronađene tako da je telo bilo odvojeno od glave, a kako je poznato da je bratu despota Stefana, Vuku Lazareviću bila odrubljena glava, sasvim je ajsno o kome se radi i bez daljih istraživanja.
Arhitektura manastira Koporin
Arhitektura manastira Koporin pripada Moravskom stilu arhitekture. Glavna crkva posvećena Svetom Stefanu ima jednobrodnu osnovu, koju nadvisuje osmostrano kube. Naknadno su dozidane priprate i apsida, dok je glavna crkva sazidana od tesanog kamena i cigle, a zanimljivo je da su spoljni zidovi manastira ravni, bez ikakvih ukrasa i neomalterisani. Na manastirskoj fasadi stoje venci na krovu, te oltarski prozor i arkade i okulusi kao jedini dekorativni elementi.
Pod u glavnoj crkvi manastira Koporin kod Velike Plane je izrađen od kamenih ploča, za koje se smatra da potiču iz Stragara.
Sve do 1976. godine u okviru manastira Koporin je postojala stara zvonara izrađena od drveta. Umesto nje sada je zvonara izrađena od kamena i cigle, koja u unutrašnjosti ima tri nivoa, a u njenom potkrovlju su smeštena tri zvona, od kojih je najstarije iz 1924. godine.
U okviru manastirskog kompleksa, pored svih navedenih objekata se nalazi i kapela koja je posvećena Roždestvu Presvete Bogorodice, a smeštena je u velikom konaku. Iako je čitav manastirski kompleks opasan zidom, koji je prilično visok, ne treba zaboraviti na njegovu okolinu. Naime, u neposrednoj blizini zidina manastirskog kompleksa nalazi se izvor lekovite vode. Kako veli istorija manastira Koporin i ovaj izvor je podigao srpski despot Stefan Lazarević. Naime, legenda veli da je na mestu gde je danas izvor lekovite vode pao konj despota Stefana, vraćajući se iz lova u kome je bio ranjen. No, kada se konj napio vode sa izvora, ozdravio je, pa je despot tu podigao obeležje.
Živopis manastira Koporin
Ne zna se sa sigurnošću ko je živopisao manastir Koporin kod Velike Plane, pa zato istorija manastira beleži dva, vrlo suprotstavljena mišljenja o ovom pitanju. Tako, jedni tvrde da su manastir Koporin oslikali zografi iz južnih krajeva, dok su drugi mišljenja da su manastir Koporin oslikali moravski zografi, i to braća Jovan (mitropolit ) i Makarije ( jeromonah ). Bez obzira ko je i da li je u pravu, činjenica je da su živopis ovog manastira sigurno radila trojica umetnika, jer je primetno i više stilova. Pretpostavlja se da je manastir živopisan oko 1402. godine, a istorija manastira to pravda činjenicom da je Stefan Lazarević prikazan sa despotskim obeležjima.
U okviru manastirskog živopisa se izdvaja ukupno šest ciklusa, dok se ktitorska kompozicija nalazi na zapadnom zidu crkve i danas nije očuvana u celosti. Današnji manastirski ikonostas je postavljen povodom jubileja Dva milenijuma od rođenja Gospoda našeg Isusa Hrista, a za njega je zaslužan Branislav Nikolić, poreklom iz Kragujevca, dok je ikone radila njegova kći Ivana.
Otac Sava iz manastira Koporin
Iako je manastir Koporin kod Velike Plane ženski manastir, u njemu obitava i duhovnik, jeromonah Otac Sava.
Otac Sava je u manastiru Koporin od 1985. godine i mahom je njegovo poslušanje da bračnim parovima čita molitve za porod, po kojima je ovaj manastir naročito čuven. Na jednoj stranici posvećenoj manastiru Koporin pominje se i Otac Sava i mi ćemo ovom prilikom citirati opis koji je dat, jer je gotovo nemoguće to reći lepšim rečima : ” Iako je napunio 86 godina, Otac Sava je krepkog zdravlja, bodrog duha, vitalan. Njegove svetle radosne plave oči, poput reflektora ili sunca prodiru u dušu i čitaju vašu prvu i poslednju misao. U tim plavim očima ogleda se nebo Koporina. Zrači detinjom radošću i pun je hrišćanske ljubavi, majčinske topline, očinskog razumevanja za sve posetioce manastira.
Njegove molitve pored kivota Svetog despota Stefana, Gospod čuje i uslišuje i daruje : porod, zdravlje, napredak, blagostanje i blagodat. Putnicima sreću na putu. Đacima dobre ocene. Nemirnima mir. Ucveljenima, potonulim i klonulim duhom nadu i krepku reč koja vida i leči dušu. Ponekad vam se čini dok gledate u te staračke, a opet mlade oči, da je to pogled, zagonetni topli pogled Svetog despota Stefana o kome govore istorijski izvor ( despot Stefan bio je poznat u rodu po zagonetnom pogledu svojih očiju. ) “.
Zanimljivosti i verovanja
Verovanja i zanimljivosti vezanih za manastir Koporin kod Velike Plane je zaista mnogo. Ali ono verovanje koje je osnovno za ovaj manastir jeste da pomaže osobama koje ne mogu da imaju dece. Jeromonah Otac Sava gotovo svakodnevno čita molitve za porod, ali i molitve za zdravlje, a monahinje svedoče da je nebrojeno mnogo parova koji su ili poslali pisma zahvalnosti ili došli u manastir Koporin da se zahvale zajedno sa svojim potomcima, koji su došli na svet nakon molitvi u ovom manastiru.
Uz verovanja da despot Stefan pomaže ne samo onima koji su dobronamerni prema našoj zemlji, svakako se izdvajaju zanimljivosti o gostima manastira Koporin, a posebno o poseti američkog ambasadora. Kako je jednom prilikom izjavila monahinja Nina podsećajući se ovog događaja : ” Pre nekoliko godina došao u Koporin američki ambasador. Razgledao, slušao, a prevodilac prevodio. Pred polazak, kao i svakom zvaničnom gostu, poklonili smo mu nekoliko brojanica.
Posle mesec dana stiže nam pismo od američkog diplomate u kojem nas obaveštava da su imali saobraćajnu nesreću na Kosmetu, da je automobil samleven, ali da njima, a bilo ih je četvoro, čudom, ni dlaka sa glave nije falila. Napisao je još da brojanicu sa ruke nije skidao i da duboko veruje da mu je samo naš Svetitelj pomogao. Ubrzo nam je od Amerikanaca stigao novčani prilog za završne radove konaka. Eto, naš despot Stefan ima ljubavi i za one koji nas ne vole i muče! ”
Ovo je samo jedna od najviše pomiljanih zanimljivosti vezanih za manastir Koporin kod Velike Plane, a njih je bilo zaista nebrojeno.
Jedna od zanimljivosti je vezana i za kanonizovanje despota Stefana Lazarevića. Naime, malo je poznata činjenica da je je još u 15. veku despot Stefan Lazarević kanonizovan, ali u Ruskoj pravoslavnoj crkvi, dok ga je Srpska pravoslavna crkva kanonizovala za sveca neposredno pred početak Prvog svetskog rata. Zbilo se to 1927. godine u Beogradskoj Mitropoliji, kada ga je tadašnji patrijarh Dimitrije proglasio za sveca.
Raspored bogosluženja
Služba u manastiru Koporin kod Velike Plane počinje u 8 časova izjutra. Nakon službe se čitaju molitve za zdravlje vernika, a najčešće se čitaju molitve za porod, jer je manastir Koporin kod Velike Plane poznat po izlečenju mnogih bračnih parova koji nisu mogli imati dece pre nego što su stigli do ovog manastira.
Vrlo je važno da znate, da se molitve ne čitaju tokom trajanja Posta, kako prenose ljudi koji su imali priliku da posete manastir Koporin. Takođe, imajte na umu da je za Crkvu validno jedino crkveno venčanje, pa se nemojte začuditi kada vas upitaju da li ste ispoštovali ovaj uslov za čitanje molitve za porod.
No, bez obzira da li će vam biti očitane molitve u manastiru Sveti despot Stefan je čuven po pomoći koju nesebično i danas pruža svima onima koji mu se obrate čistog srca.
Kontakt
Manastir Koporin se nalazi kod Velike Plane, a njegova adresa je Velika Plana bb, 11 320 Velika Plana, Srbija.
Broj telefona na koji možete dobiti sve potrebne informacije i obaveštenja je 026 522 173.
Gde se nalazi manastir Koporin
Kako svedoče mnogi koji su imali prilike da posete manastir Koporin kod Velike Plane, sve dok ne dođete nadomak manastira, gotovo da ga ne možete videti, jer je savršeno ušuškan u oklinu.
Lokacija manastira je, kao i za gotovo sve srpske srednjevekovne manastire birana vrlo pažljivo.
Lokacija manastira i Google mapa
Mapa puta do manastira Koporin kod Velike Plane će vam umnogome olakšati snalaženje. No, čak i ako vam mapa baš i nije pri ruci, put do manastira je prilično jednostavan.
Do manastura Koporin je najlakše doći automobilom i to auto putem E-75 iz pravca Beograda do Velike Plane, od koje je manastir Koporin udaljen svega par kilometara. Mapa vas dalje vodi vrlo jednostavno do manastira : iz Velike Plane skrećete posle benzinske pumpe, sve vreme prateći putokaz prema manastiru, a potom kada naiđete na putokaz za skretanje levo, izlazite na put koji vas vodi pravo do manastira Koporin.
Ukoliko, pak nemate sopstveni automobil, do manastira Koporin ćete najlakše stići autobusom, pa vam tada neće ni biti potrebna mapa, jer od Velike Plane saobraća redovna autobuska linija za Smederevsku Palanku, a taj autobus staje nedaleko od skretanja za manastir Koporin, ali ne zaboravite da pitate gde treba tačno da siđete, jer to znaju svi meštani i vozači.