Manastir Nikolje Kablarsko nalazi se nadomak Čačka u mestu Rošci. Smešten je u Ovčarsko-kablarskoj klisuri, koja je poznata kao Srpska Sveta gora.
Manastir je smešten tik uz reku Zapadnu Moravu u podnožju planine Kablar, na starom putu za Ovčar banju a okružuje ga prelepa priroda, po kojoj je Ovčarsko-kablarska klisura poznata.
Crkvena slava je Mladi Nikola, odnosno Prenos moštiju svetog Nikole koja se slavi 22. maja po gregorijanskom kalendaru. Danas je ovo ženski manastir, čije sestrinstvo broji oko dvadesetak monahinja.
U Nikolju se čuva deo mošti svetog Nikole, ali i mošti Svetog Oca Nikolaja Mirlikijevskog i Svetog Nikodima. Za ove mošti kažu da imaju isceliteljsku moć, pa mnogi vernici dolaze da im se poklone u nadi da će ozdraviti.
Istorija manastira Nikolje.
Nastanak manastira Nikolje obavijen je velom tajne, a opet prepun zanimljivosti. Nije poznato ko je ktitor manastira, ali zna se da se prvi put pominje 1489. kada su mu odrađene prve ikone.
Manastiri u Ovčarsko-kablarskoj klisuri građeni su nakon Maričke i Kosovske bitke, kada su se mnogi kaluđeri sklanjali pred naletom Turaka u ove krajeve, pa se pretpostavlja da je tada izgrađeno i Nikolje. Po još jednoj teoriji, veruje se da je manastir nastao još u dvanaestom veku, kada se na ove prostore doselio Župan Stracimir, brat Stefana Nemanje i osnivač grada Čačka. Imamo i treću legendu koja spaja ove dve. Po toj trećoj legendi Nikolje je izgrađeno u četrnaestom veku, na ostacima stare crkve koja je podignuta dva veka ranije, tako da možemo reći da u svakoj od sve tri priče ima po malo istine.
Vuk Stefanović Karadžić pisao je o manastiru Nikolje na svojim putovanjima kroz čačanski kraj. Iz njegovih beleški saznajemo da je Nikolje u to vreme bio veoma napredan manastir sa čak trista kaluđera.
Ni Nikolje nije pošteđeno u vreme kada su Turci rušili manastire po ovim krajevima, premda manastir nikada nije bio napušten. Nekoliko puta je stradao, ali je i pružao utočište. U vreme kada je besneo Drugi srpski ustanak veliki broj ljudi iz čačanskog kraja se sklonio ovde, uključujući i Miloša Obrenovića i njegovu porodicu. U znak zahvalnosti u manastirkom kompleksu sagradio je konak koji se danas zove ,,Konak Miloša Obrenovića” a poklonio je još vodenicu i imanje u Prijevoru. Za Nikolje, Miloša su vezivale i tužne uspomene, jer mu je ovde preminuo sin Petar kojeg je krstio vožd Karađorđe. I grob malog Petra je smešten u okviru ovog manastirskog kompleksa. Miloš Obrenović bio je veoma vezan za ovaj manastir, po nekim teorijama veruje se da su ga čak i krstili monasi iz Nikolja.
Od 1945. Nikolje je ženski manastir.
Arhitektura i izgled manastira
Manastir Nikolje imao je sreću da jedini u Ovčarsko-kablarskoj klisuri zadrži svoj autentičan srenjovekovni izgled pošto nikada nije bio u potpunosti napušten, i uvek je u njemu bilo nekoga ko će da ga održava i obnavlja.
Najspecifičniji detalj na manastiru jeste ulaz, koji je sa južne strane, a ne sa istočne, kao što je običaj kod pravoslavnih hramova. U pitanju je jednobrodna građevina. Osnova je u obliku grčkog krsta, odnosno trolista, a čitav manastir građen je u moravskom stilu.
Freske i ikone u manastiru Nikolje
Dve najstarije freske koje manastir Nikolje čuva u svojoj riznicu su iz 1587 i 1637. Nekoliko fresaka datira iz devetnaestog veka. Ikonopisci uglavnom nisu ostavili svoja imena, pa danas ne znamo ko je zaslužan za ikone i freske koje uksrašavaju unutrašnjost manastira. Zna se da je pripratu crkve oslikao u sedamnaestom veku zograf Mitrofan. On je oslikao i još neke hramove u blizini.
U devetnaestom veku dodato je još par ikona a one su delo lokalnog ikonopisca iz Dragačeva, Janka Molera Mihailovića.
Na zidovima manastira naslikani su sveci, dok je ,,tavanica” ukrašena likovima Bogorodice, Isusa Hrista i motivima velikih praznika.
Adresa, kontakt i mapa. Raspored bogosluženja.
Ukoliko imate želju da u manastiru Nikolje prisustvujete bogosluženju, možete ga posetiti nedeljom i praznicima. Liturgije obično počinju u osam sati ujutru. Monahinje svako jutro prisustvuju molitvi još od pet sati, a služi se i večernja molitva od osamnaest časova.
Adresa manastira Nikolje je Ovčar banja bb, 32242 Ovčar banja. Za neke dodatne informacije možete pozvati broj telefona 032 / 896 – 115.
Zanimljivosti
Riznica manastira Nikolje čuva velika blaga. Pored već pometutih fresaka, ikona, ručno pisanih knjiga i drugih vrednih starina, poznato je da se u Nikolju čuvalo i čuveno Nikoljsko jevanđelje.
O Nikoljskom jevanđelju prvi put je pisao Vuk Karadžić. Znamo da potiče još iz četrnaestog veka. Na svakoj stranici ima sedamnaest redova, a stranice su ukrašene srebrnim i zlatnim detaljima. Veličine Nikoljskog jevanđelja su 16cm x 10,5cm, a sadrži sto četrdeset četiri strane na kojima je pisano o jevanđelistima: Luki, Mateji, Marku i Jovanu. Pisano je, naravno, ćirilicom.
Sredinom devetnaestog veka, Nikoljsko jevanđelje prebačeno je u Narodnu biblioteku Srbije. Početkom Prvog svetskog rata, kada je srpska vojska krenula da se povlači preko Albanije i kada je budućnost države postala neizvesna, iz Narodne biblioteke odabrano je nekoliko najvrednijih predmeta kako bi se sačuvali od neprijatelja i uništenja. Među tim predmetima bilo je i Nikoljsko jevanđelje. Zna se da su sanduci sa dragocenostima stigli do Kosovske Mitrovice, a dalje im se gubi svaki trag.
Nikoljsko jevanđelje pronađeno je nakon Drugog svetskog rata u Dablinu, u Irskoj, a kako je dospelo tamo ne zna se ni dan danas. Vlasnik jevanđelja bio je ser Čester Biti, koji je jevanđelje čuvao u svojoj privatnoj kolekciji. Nakon svoje smrti jevanđelje je ostavio u nasledstvo državi Irskoj, zajedno sa nekim drugim vrednim predmetima. Danas se Nikoljsko jevanđelje nalazi u biblioteci u Dablinu. Srbija nije uspela da dobije jevanđelje natrag, ali je napravljeno nekoliko kopija, koje su nam poslate.
Još jedna zanimljivost jeste da je monahinjama svaki vid tehnike bio zabranjen do pre par decenija. Kažu da je tada postojao samo jedan ručni sat u manastiru. Danas imaju izuzetak za ovo pravilo, pa mogu posedovati, recimo, mobilni telefon.
Iako je ostao bez Nikoljskog, u manastiru se čuva Karansko jevanđelje. Na njemu su uočljivi i islamski elementi, s obzirom da je jedan od majstora koju su ukrasili ovaj rukopis, bio musliman.
U sklopu manastirskog kompleksa nalazi se bor star dva veka, za koji se veruje da ispunjava želje. Kažu da je dovoljno da zamislite želju koju jako želite, celivate ikonu i obiđete tri puta oko bora. Želja se ispunjava ako je dobronamerna i ako je onaj ko ju je poželeo čista srca.
Šta još posetiti u okolini?
U Sprskoj Svetoj gori prvenstveno možete posetiti i ostale manastire poput: Jovanja, Blagoveštenja, Preobraženja, Uspnja, Vavedenja, itd … I sama Ovčar banja krije, prvenstveno prirodne lepote. Ovde najviše dolaze ljubitelji planinarenja. Tu si u Velnes centar, brojni restorani i hoteli, itd.
Nedaleko od Nikolja, tačnije na nekih četrdeset kimometara je selo Guča poznato po čuvenom Saboru trubača koji se država u avgustu. S obzirom da na sabor dolazi i veliki broj stranih turista, mnogi od njih rado posete i neki od manastira u Ovčarko-kablarskoj klisuri, uključujući i Nikolje.
Pedesetak kilometara od Ovčar banje je i Potpećka pećina. Ukoliko se iz manastira Nikolje uputite ka Zlatiboru, obavezno svratite da pogledate pećinu sa najvećim pećinskim ulazom u Evropi. Kod pećine je i etno selo Zlakusa. Ceo kraj je inače poznat po izradi odlične grnčarije, pa eto i lepih i korisnih suvenira koje možete poneti sa ovog putovanja.
Najbliži veći grad nadomak Nikolja je Čačak.
Foto saznajlako.com, ovcarbanja.rs, travel.rs, wikipedia.org, rtv.rs, vaznesenjeovcarbanja.blogspot.com