Ova Svetinja se nalazi u neposrednoj blizini Paraćina, u ataru sela Izvor. U vaskolikom pravoslavnom svetu se za nju zna, između ostalog i zato što pri njoj radi svojevrstan Dom za smeštaj dece ometene u razvoju, koji jedino postoji jedino pri ovom manastiru.
Istorija manastira Svete Petke Izvorske, Paraćin
Do sada nije sa sigurnošću otkriveno ko je i kada sagradio manastir Svete Petke Izvorske, međutim postoje brojne pretpostavke, ali i narodna predanja o tom ko je bio ktitor ovog manastira.
Kako istorija beleži materijalni podatak da je ova Svetinja obnavljana u doba kada su turski vojnici vladali ovim podnebljem, pretpostavlja se da je sagrađen znatno ranije. Prva pretpostavka navodi srpskog kralja Milutina kao ktitora ovog manastira, dok druga pominje da je neki sinajski monah zaslužan za njegovu gradnju. Postoji i predanje da je manastir Svete Petke Izvorske sagradio sestrić srpskog kneza Lazara, ali za ovu tvrdnju ne postoji nijedan dokaz.
Prema nekim drugim izvorima, a najviše prema istorijskom predanju, pominje se i srpska kneginja Milica vezano za nastanak ovog manastira. U prilog tome ide podatak da je upravo ona zaslužna za to što su mošti Svete Petke prenete u Srbiju. Naime, istorija beleži da je srpska kneginja Milica po završetku Kosovskog boja otišla kod sultana Bajazita, koji je bio oženjen njenom ćerkom, kako bi pokušala da opravda svog sina, despota Stefana koji je bio oklevetan kod sultana. Tom prilikom je hrabra srpska kneginja zamolila svog zeta da joj dozvoli da mošti Prepodobne Mati Paraskeve, u narodu poznate kao Svete Petke prenese iz grada Vidina u Srbiju. Takođe, istorija beleži i podatak da je ona sultanu tom prilikom ponudila svo svoje imanje. Kako je navedeno na zvaničnom sajtu manastira Svete Petke Izvorske : ” Sultan je pohvalivši njeno usrđe, dao svoje odobrenje. ” Kako u to doba još nije bila završena gradnja njene zadužbine, manastira Ljubostinje, na putu do nje, carica Milica je mošti Svetiteljke smestila u današnjem manastiru Svete Petke Izvorske.
Dalja istorija manastira navodi da je ova Svetinja u prvoj polovini 15. veka razorena, pa se čak navodi i podatak da je glavna crkva u potpunosti razrušena, a izvor Svete vode zatrpan. Kako navodi narodno predanje, izvor lekovite vode je sa namerom zatrpan i to od strane turskih okupatora, kako se srpski živalj ne bi tu okupljao. Međutim, vremenom je obnovljena i glavna manastirska crkva, ali je i izvor se za koga se vezuju mnoga čuda ponovo pojavio.
Sve do 17. veka ne postoje podaci o ovom manastiru.
Sledeći podatak koji navodi istorija manastira je iz 1767. godine, a njega je ostavio tadašnji mitropolit srpski Mihailo. U njegovom izveštaju se navodi da je manastir Svete Petke Izvorske podignut te godine i to od čvrstog materijala. Zabeleženo je i da je tokom Drugog svetskog rata, tačnije 1942. godine proterano sestrinstvo manastira Kovilj spas potražilo u ovom manastiru. Tom prilikom je pristiglo 46 sestara, na čelu sa igumanijom Jefimijom. U to doba, episkop braničevski donosi odluku da manastir Svete Petke Izvorske postane opštežiteljni ženski manastir, a od 1946. godine ima zajedničko nastojateljstvo sa manastirom Ravanica.
Arhitektura manastira Svete Petke Izvorske
Arhitektura ovog manastira je vrlo specifična, jer je glavna crkva zapravo sačinjena od dve crkve koje imaju isti krov. Prema karakteristikama arhitekture, ova crkva pripada srpsko vizantijskom stilu.
Njen naos je prostran, a nadvisuju je dva kubeta sa osam strana. Osnovu glavne manastirske crkve čini razvučen krst, dve pevničke i jedna oltarska apsida. Materijal koji je korišćen za gradnju zidova crkve je vrlo specifičan, jer se radi o lomljenom, neobrađenom kamenu, koji je uokviren kamenim peskarom.
Manja crkva, odnosno kapela, se nalazi sa južne strane veće crkve, a zajedno čine glavnu crkvu manastira Svete Petke Izvorske.
Ikone i freske
Ikone manastira su u okviru drvenog ikonostasa raspoređene u tri reda. Smatra se da su ikonostas i ikone načinili mastori sa Juga, kako navodi zvanični sajt ove Svetinje.
Među zanimljivosti koje su vezane za manastir Svete Petke Izvorske spada i to što se iznad Carskih dveri pruža red od 16 ikona, koje su izrađene na dasci, masnim bojama, umesto uobičajene kompozicije ” Tajne večere “, koja se najčešće sreće u hramovima.
Kako navodi istorija manastira, freske su načinjene u doba vladavine kralja Aleksandra Obrenovića. U ta doba je na čelu Mitropolije bio srpski mitropolit Mihailo, a o tome je postojao i natpis na ulazu. Prema tom natpisu, koji potiče iz 1894. godine freske je radio živopisac Toma Stojković, a u to doba su nastojatelji ove Svetinje bili iguman Hadži – Jovan i shimonah Josif.
Koliko je poznato, prvobitne freske su rađene na suvom malteru, tako da se nisu dugo održale. Početkom 21. veka, tačnije 2002. godine je započet rad na obnovi životopisa, koji je u oktobru naredne godine potpuno završen. Freske su ovom prilikom načinili majstori Žičke ikonopisačke radionice ” Svetog apostola Luke “, a radovima je rukovodio protođakon Miodrag Tomić.
Zanimljivosti
Uz činjenicu da je ovaj manastir jedinstven u vaskolikom pravoslavlju po tome što se u njemu nalazi Dom za smeštaj dece ometene u razvoju, tu su prvobitno bile smeštene osobe koje su tokom Drugog svetskog rata izbegle iz Nezavisne države Hrvatske.
A u zanimljivosti vezane za manastir Svete Petke Izvorske spada i Otac Nikolaj, odnosno njegova porodica. Jeromonah Otac Nikolaj kao i njegova supruga i njihove četiri kćeri su svi zajedno u ovom manastiru. Kako veli ovaj čovek, sve je počelo sa njegovom najstarijom ćerkom, koja je po završetku osnovne škole poželela da ode u manastir, umesto da nastavi dalje školovanje, pa su on i supruga pošli za njom u manastir Ravanicu. Kada je njihova najstarija ćerka odlučila da ostane u manastiru i on se zamonašio, a uskoro i njihove ostale tri ćerke. Njihova najmlađa ćerka je ujedno i najmlađa monahinja ovog manastira, a njihov jedini sin je sveštenik u crkvi Svetog Nikolaja u Nišu.
Za izvor vode koji se nalazi u neposrednoj blizini manastira se vezuju brojna čuda, koja spadaju takođe u zanimljivosti ove Svetinje, a o čemu mogu čuti svi koji odluče da posete manastir Svete Petke Izvorske.
U posebnom kivotu glavne crkve se nalazi i čestica moštiju Prepodobne Mati Paraskeve, narodu znane kao Svete Petke.
Kontakt
Adresa ove srednjevekovne srpske Svetinje glasi : Manastir Svete Petke, 35 255 Donja Mutnica. A ukoliko želite da stupite u kontakt sa sestrinstvom manastira, to možete učiniti na broj telefona 035 540 458, kao i na broj telefona 035 540 568.
Google mapa
Ova srpska Svetinja se nalazi u neposrednoj blizini Paraćina, u ataru sela Izvor, pa joj otuda i naziv. Vrlo je verovatno da vam mapa puta neće biti potrebna kada krenete put ovog manastira, jer su putokazi prilično jasni.
Manastir Svete Petke Izvorske se nalazi na oko 15 kilometara udaljenosti od Paraćina, kada se krene prema jugu, a u neposrednoj blizini živopisne rečice Grze. Lokacija manastira je, slobodno se može reći velelepna, jer se nalazi na uzvišenju koje pripada ograncima Južnokučajskih planina. Pored manastira prolazi i put koji od Paraćina, preko Boljevca vodi do Zaječara.
Foto: www.svetapetkaizvor.com i wikipedia.org