Istorija manastira Kumanica, Crna Gora
Kada se od Beograda ide prema Baru vozom, nemojte da vas začudi kada ugledate tik uz prugu manastirsko zdanje. Na samom ulasku na teritoriju Crne Gore, na potezu između Prijepolja i Bijelog Polja nalazi se manastir Kumanica.
Istorija manastira navodi podatak da prvi zapis o manastiru potiče iz prve polovine 16. veka. Međutim, do dana današnjeg nije otkriveno ni kada je tačno ovaj manastir nastao, ni ko ga je gradio. Postoje pretpostavke da je manastir Kumanica, Crna Gora izgrađen u periodu između 13. i 15. veka, te da je tokom naredna dva veka manastir bio živ. Pretpostavlja se takođe i da je manastir opusteo tokom 18. veka.
Kada je u pitanju ktitor manastira, ni tu istorija ne navodi tačne podatke već samo pretposatvke, od kojih se neke temelje i na narodnim predanjima. Prema jednoj od njih neki srpski velmoža, koga su gonili Turci, je uspeo da bogatstvo koje je imao ostavi svojim kumovima, koji su kasnije sagradili manastir Kumanicu. Druga pretpostavka je vezana za Svetog Grigorija, za koga se veruje da se na ovim prostorima podvizivao. Prema njoj, manastir Kumanicu je podigao upravo Sveti Grigorije krajem 13. i početkom 14. veka.
Ono što jeste poznato je podatak da je 1926. godine čuveni srpski arhitekta, Aleksandar Deroko načinio prvi nacrt crkve, koju je zatekao u ruševinama. Nakon sedam godina je Derokov nacrt dopunio Đorđe Bošković, iznoseći tom prilikom podatak da je crkva ovog manastira nastala tokom 16. ili 17. veka.
Kada je građena železnička pruga Beograd – Bar, njen projekat je bio takav da je nažalost trebalo da prođe i jednim delom preko mesta na kome se nalazi manastir Kumanica. Iz tog razloga je projekat delimično izmenjen i prilagođen terenu, pa je potporni zid tom prilikom pomeren, kako bi bio 5 metara udaljen od glavne manastirske crkve.
Prva, delimična obnova manastira je izvršena 1971. godine, kako beleži istorija manastira. Srpski manastir Kumanica, Crna Gora je potpuno rekonstruisan i obnovljen tek 2000. godine. Trenutno se na njegovom čelu nalazi iguman, Otac Nikolaj.
Otac Nikolaj je omiljen među vernicima, a nažalost nedavno je dospeo u žižu javnosti nakon objavljivanja pisma koje je uputio srpskom patrijarhu, Sinodu Srpske pravoslavne crkve i predsedniku Republike Srbije, u kome je izneo ni malo prijatne optužbe na račun episkopa Mileševske eparhije, kojoj i manastir Kumanica pripada, vladike Filareta. Nije na nama da komentarišemo ove optužbe, uzevši u obzir da nismo imali prilike da upoznamo ni jednog ni drugog aktera ovog nemilog događaja, kao ni njihov rad i ponašanje u okviru svojih nadležnosti. Tek, nedugo po objavljivanju pomenutog pisma, stvar se ” zataškala “, pa u novinama možete pročitati samo tekstove u kojima je navedeno da ni jedna ni druga strana ne žele ništa da komentarišu. Verovatno je ostalo na vernicima da prosude da li je i ko od njih bio u pravu.
Kada je Otac Nikolaj u pitanju, veliki je broj vernika koji hvale njegovo ponašanje, te ga karakterišu kao pravog duhovnika. Bilo kako bilo, nije na nama da sudimo ni o čijim postupcima, jer se zna ko to treba i može jedini da radi.
Otac Nikolaj Bosnić je, dajući intervju jednom beogradskom listu, možda dao najlepšu izjavu vezanu za manastir kome je iguman : ” Povrh toga što je isceliteljski, Sveta Kumanica je drevni hram i oreol srpske duhovnosti. “
Poreklo imena manastira je naročito zanimljivo, jer istorija ni do danas ne navodi tačan podatak odakle takav naziv. Prema najzastupljenijem mišljenju, koje je izrekao već pomenuti Aleksandar Deroko, manastir Kumanica, Crna Gora je naziv dobio od Kumanaca, poreklom Bugara. Međutim, javlja se i mišljenje da je manastir dobio naziv po porodici Kumanci ili Kumačići, koji su bili vlastela poreklom iz ovih krajeva.
Arhitektura manastira Kumanica, Crna Gora
Nije poznato kakva je bila arhitektura prvobitne manastirske crkve, uzevši u obzir da je zatečen u ruševinama. Međutim, ono što je pouzdano utvrđeno, a što navodi i istorija manastira Kumanica kao zvaničan podataj jeste da je pažljivim proučavanjem ploča koje su otkrivene utvrđeno da one datiraju iz perioda između kraja 13. i sredine 15. veka.
Glavna manastirska crkva je posvećena Svetom Arhangelu Gavrilu.
Zanimljivosti o manastiru Kumanica
Kao svojevrsna zanimljivost koja se vezuje za ovaj manastir često se navodi podatak o brojnim izlečenjima i isceljenjima pored čudotvornih moštiju Svetog Grigorija Kumaničkog. No, iako se ne zna pouzdano ko je zapravo bio Grigorije, istorija manastira poseduje zapis u kome je navedeno da je Grigorije bio ” srpski prosvetitelj i bivši arhiepiskop “, a čak postoji i mišljenje da je pripadao lozi Nemanjića. Zanimljivosti se vezuju za izlečenja mnogih napaćenih duša koje su spas potražile na ovom Svetu mestu, a nakon celivanja Svetih moštiju su bili isceljeni. Međutim, ono što jeste zanimljivo kada su u pitanju brojna izlečenja svakako je i podatak da ti ljudi nisu bili isključivo hrišćani pravoslavne vere, već je bilo pripadnika drugih vera, a ne isključivo pravoslavne. Koliko je poznato, ta tradicija se održala i do današnjih dana, pa u posetu manastiru Kumanici dolaze i Katolici i Muslimani.
Uz to, postoji narodno predanje, koje još uvek nema zvaničnu potvrdu kada su u pitanju mošti koje se čuvaju u ovom manastiru. Da li je to predanje plod narodne mašte ili istina ne znamo, tek postoji mišljenje da se u manastiru zapravo čuvaju mošti Svetog Save, a kako tvrde oni koji veruju u ovo predanje, na beogradskom brdu Vračar su spaljene mošti nekog drugog. Bez obzira da li je to samo narod izmislio da bi mu bilo lakše ili ne, tek mošti koje se čuvaju u manastiru Kumanica već vekovima isceljuju one kojima je isceljenje potrebno.
Pored ovoga, za mošti koje se čuvaju u manastiru Kumanica su vezane još mnoge zanimljivosti. Jedna od njih se tiče i otkrića Svetih mošti. Istorija manastira navodi podatak da su se Svete mošti Grigorija Kumaničkog prilikom rušenja manastira potpuno razdrobile. Tako se dogodilo da je jedan deo Svetih moštiju čuvan u obližnjem Bijelom Polju i to u kući Antonija Simonovića, a drugi u manastiru Dragoviću. Istorija manastira navodi i podatak da je sačuvan i zapis koji potiče iz 18. veka, a koji je načinjen na papiru sa potpisom jeromonaha Nikodima. Uz taj zapis su sačuvana i dva pečata manastira Kumanica.
Za manastir je vezana i legenda o takozvanom prvom kamenu ili Svetom kamenu koja se ističe kao posebna zanimljivost. Naime, postoji predanje da je jedan čovek, inače Islamske veroispovesti u doba kada su turski vojnici rušili ovaj manastir uzeo jedan kamen i poneo ga sa sobom kući. Nedugo zatim se dogodilo da je njegovo dvoje dece izgubilo život i on je bio ubeđen da je upravo Sveti kamen iz ovog manastira, koji je praktično ukrao, sigurno razlog zbog koga su nevolje pogodile njegovu porodicu. Kada je vratio Sveti kamen manastiru, dogodilo se jedno od mnogih isceljenja o kojima se i danas priča. Naime, doneli su meštanina susednog sela, čije je ime bilo Miloš i koji je bio potpuno slep. Ta muka ga je čak nagnala da pokuša da oduzme sebi život, ali ga je u tome sprečila rodbina. Doneli su ga u manastir Kumanicu kada je bilo praznično bogosluženje i nakon toga se Milošu povratio vid. Nakon ovog događaja, istorija manastira beleži mnoga čuda i isceljenja, za koje su zaslužne Svete mošti koje se i danas čuvaju u manastiru Kumanica.
Među brojnim zanimljivostima koja prate ovaj manastir navodi se i podatak o postojanju Mlekovoda iz doba Nemanjića, a koji se nalazi u neposrednoj blizini manastira Kumanica. Koliko je poznato, kada se krene nizvodno rekom Lim, koja protiče nadomak manastira nailazi se Mlekovod, kojim je mleko koje se pomuze visoko u planinama, sprovođeno u podnožje, to jest u dolinu reke Lim, gde su žene od njega pripremale sir i kajmak. Posebno je zanimljivo, uzevši u obzir u koje doba je načinjen Mlekovod, što je otkriveno da je načinjen od keramičkih cevi. Ovu zanimljivost su na svetlo dana izneli projektanti CIP – , Zoran Popadić i Branislav Stanimirov, 1967. godine, kada su ga i otkrili.
Istorija manastira beleži podatak da je jeromonah Zaharije jednom prilikom darovao manastir čuvenim Četvorojevanđeljem, koje se u kasnijim spisima pominje kao Kumaničko Četvorojevanđelje. Zbilo se to 1604. godine, a smatra se da Četvorojevanđelje potiče iz 16. veka, dok se veruje da ilustracije koje se nalaze u njemu potiču iz 14. i 16. veka.
Kontakt
Zvanična adresa na kojoj se nalazi manastir Kumanica glasi : Manastir Kumanica, Brodarevo bb, 31 305 Brodarevo, Srbija. Broj telefona za kontakt sa manastirom je 084 478 532.
Možda često zbunjuje podatak da se manastir Kumanica nalazi na teritoriji Crne Gore, što i jeste istina, uzevši u obzir da je manastir smešten odmah nakon granice koja razdvaja Srbiju od Crne Gore.
Lokacija manastira i Google mapa
Kada krenete put manastira Kumanica svakako nije loše da i mapa puta bude uz vas. Mada, ukoliko idete iz pravca Beograda put i nije naročito komplikovan, jer je neophodno da pratite put prema Novoj Varoši, a kada dođete do Prijepolja bilo koga da upitate gde se nalazi manastir Kumanica i kako doći do njega, sigurno će znati da vam pokaže najbliži put. Granica se prelazi nedaleko od mesta Brodarevo, a čim uđete na teritoriju Crne Gore, nakon svega par kilometara nailazite na ovaj srpski manastir. Često se kaže da je manastir Kumanica smešten na potezu između dva mesta i to Prijepolja, koje se nalazi na teritoriji Srbije i Bijelog Polja, koje se nalazi na teritoriji Crne Gore, dok se teritorijalno manastir se nalazi u Crnoj Gori.
Lokacija na kojoj je smešten ovaj srpski srednjevekovni manastir je vrlo specifična, uzevši u obzir da se nalazi tik uz prugu koja spaja prestonicu Srbije sa gradom Barom, u Crnoj Gori.