Manastir Slanci

Manastir Slanci – Manastir svetog Stefana

Manastir Slanci nalazi se kod Beograda, tačnije u istoimenom selu, na nekih sedamnaest kilometara od samog centra srpske prestonice.

Iako ga mnogi ljudi nazivaju manastir Slanci, po mestu u kojem se nalazi, pravi naziv ove svetinje je Manastir Arhiđakona Stefana, pošto je ovom svecu, manastirska crkva i posvećena. Slanci slave slavu 9. januara, dan posvećen svetom Stefanu.

Slanci pripadaju Arhiepiskopiji  beogradsko – karlovačkoj, i u pitanju je manastir Srpske pravoslavne crkve.

Manastir Slanci vodi se kao metoh, to jest posed manastira Hilandar sa Svete gore. Ujedno je i arheološko nalazište, pa je manastirski kompleks zaštićeni loklitet.

Manastir Sveti Stefan Slanci

Manastir Sveti Stefan Slanci

Istorija i zanimljivosti o manastiru

Po jednom predanju, manastir je osnovao Rastko Nemanjić, odnosno sveti Sava još na samom početku trinaestog veka, a druga priča kaže da je ktitor manastira kralj Dragutin. U to vreme bio je posvećen Vavedenju Presvete Bogorodice.

Kako se manastir nalazio na samom severu srpske države Turci su do njega stigli tek u šesnaestom  veku. U međuvremenu za razliku, od nekih manastira koji su se nalazili južnije, Slanci su u to vreme doživeli procvat. Tada će Beograd postati prestonica Srbije, a despot Đurađ Branković rado je potpomagao ovaj manastir. Despotu u čast, manastirska slava promenjena je u svetog Stefana, inače krsnu slavu porodice Branković. Tada će u narodu dobiti i naziv ,,Veliki manastir”, jer je bio centar mnogih zbivanja.

Osmanska vojska pod vođstvom Sulejmana Veličanstvenog stigla je 1521. godine do Beograda i osvojila ga. Tada kreće jedan veoma težak period i za manastir Slanci, koji je tokom turske vladavine rušen, oko  četiri puta.

Međutim monasi su se uporno vraćali i obnavljali ga, iako su Turci imali običaj da poubijaju sve one koje zateknu u manastirskom kompleksu.

Tek će se u obnovu manastira krenuti nakon Prvog srpskog ustanka, i kasnije za vreme vladavine Miloša Obrenovića. Međutim manastir je bio u toliko lošem stanju, da mu jednostavno nije bilo pomoći, niti se mogao obnoviti. Zato je razrušen u potpunosti, a građevinski materijal je iskorišćen za izgradnju crkve u Mirijevu i Velikom Selu. U crkvu u Veliko Selo poslat je i nedovršeni  ikonostas koji je započet 1812. godine. Iako ovde crkve više nije bilo, lokalno stanovništvo je obeležilo sveto mesto ogradom.

Da manastir nije zaboravljen govore i događaji iz 1900. godine kada je na mestu gde je bio manstir postavljena kapelica, u koju je narod često dolazio. 1961. počinje izgradnja manastira i radovi su se vršili oko deset godina. Za to vreme završena je manastirska crkva, ali su ostali nedovršeni radovi na konaku kao i uređenju imanja.

Jeromonah Mardarije 1959. godine. Iza nejga se vidi kapelica na koju je kasnije dograđen manastir.

Jeromonah Mardarije 1959. godine. Iza nejga se vidi kapelica na koju je kasnije dograđen manastir.

Slanci su danas muški manastir, monasi koji se spremaju za život na Hilandaru obično ovde provode izvesni period.

Arhitektura

Sadašnju manastirsku crkvu projektovao je šezdesetih godina arhitekta D. Tadić. Crkva je nadograđena na već postojeću kapelicu koja se tu nalazila. Arhitekta se trudio da crkva što više liči opisima starog hrama koji se ovde nalazio. Novo zdanje je jednobrodna građevina, bez kubeta sa ovalnim plafonom. Na istoku je oltarska aspida. Slanci imaju dva pevačka prostora, jedan na jugu, a drugi na severu.

U okviru manastirskog kompleksa je i konak koji je još uvek u potpunosti nedovršen, a koji je delimično izgrađen u moravsko-šumadijkom stilu. I konak je takođe projektovao arhitekta Tadić.

Arhitektura manastira

Arhitektura manastira

Freske i ikone

Manastir Slance krasi i omanji drveni ikonostas sa četiri prestone ikone  ( Isus Hrist, Bogorodica, Jovan Krstitelj i sveti Stefan kao svetac kome je manastir i posvećen  ).  Carske Dveri ukrašavaju Blagovesti, a na vrhu ikonostasa dominira raspeće.

U manastiru se nalazi kopija ikone Bogorodice Trojeručice napravljena u Hilandaru, poklon koji su Slanci dobili od Hilandara šezdesetih godina kada se krenulo sa gradnjom crkve.

Na servernoj strani manastira je spomen ploča izginulim borcima iz Balkanskih ratova, koji su živeli u selu Slanci.

Čudotvorna ikona Bogorodice Trojeručicu, koja je poklon od manastira Hilandar

Čudotvorna ikona Bogorodice Trojeručicu, koja je poklon od manastira Hilandar

Otac Andrej

Iguman manastira je otac Andrej Jovičić, koji u manstiru Slanci boravi i brine se o njemu od 1992. godine. Pored njega, o manastiru brine još četrnaest monaha.

Otac Andrej, zajedno sa ostalom braćom iz manastira redovno  održava humanitarne akcije, pogotovo kad je reč o siromašnima. Zapravo sve je počelo pre nekoliko godina kada je otac Andrej krenuo da služi nedeljni ručak posle liturgije. Vremenom je veliki broj ljudi, uglavnom siromašnih, počeo da dolazi nedeljom u manastir. Otac Andrej, muškarci i žene koji mu pomažu tvrde da im ne smeta što ovde zbog ručka dolazi oko trista duša. ,,Ovo je trpeza ljubavi koja hrani siroti narod ali ga i duhovno obogaćuje”, rekla je svojevremeno za ,,Novosti” sestra  Angelina, jedna od kuvarica koje pomažu u spremanju ručka.

Kao što smo već pomenuli, manstirski kompleks nije u potpunosti dovršen, tako da su svi prilozi dobrodošli. Manastiru je potrebna pomoć i za izgradnju barake u kojoj bi bili smešteni siromašni ljudi bez doma. Ukoliko ste u mogućnosti, možete pomoći i manastiru Slanci oko hrane jer kao što pretpostavljate nije lako spremiti hranu za veliki broj ljudi koji ovde dolazi na ručak, a kamoli isfinansirati. Monasi imaju svoje voćnjake i bašte čije plodove korite u spremanju hrane, ali potrebno je još mnogo toga. Manastiru znači ukoliko dobije i neku lepu literaturu, kako bi obogatio svoju manastirsku biblioteku.

Svečani ručak u manastiru Sveti Stefan u Slancima, nakon liturgije

Svečani ručak u manastiru Sveti Stefan u Slancima, nakon liturgije

Raspored bogosluženja i liturgija.

Ukoliko želite da posetite manastir i prisustvujete bogosluženju , ovo je raspored liturgija u manastiru Slanci:

RADNI DANI:

04:30h Jutrenje, a nakon Jutrenja služi se Sveta Liturgija

17:00h Večernja služba

NEDELJA:

Nedeljna liturgija počinje u 09:00h .

Adresa, kontakt, mapa…

Manastir Slanci imaju i svoj sajt, koji je veoma lepo uređen:

www.manastirsvetistefan.org

Osim osnovnih informacija vezanih za manastir, sajt je ulepšan i sa divnim duhovnim citatima koji će vas motivisati i ulepšati vam dan.

Možete im pisati na mejl adresu: [email protected] . ili ih pozvati na telefon 011 / 27 84 470

Adresa manastira: Manastir Svetog Arhiđakona Stefana, Teslina 1, 11215 Slanci, Beograd.

Do manastira se dolazi kada krenete istočno od Beograda, Slanačkim putem ka Velikom Selu ( iz pravca Višnjice ) . U manastir iz Beograda možete doći i autobuskom linijom 202, koji kreće od Bogoslovije i saobraća na svakih pola sata. Poslednja stanica ove linije je u selu Slanci, i od stanice do manastira imate oko petnaest minuta laganog hoda.

Šta još posetiti u okolini?

Ako niste iz Beograda ili okoline, iskoristite posetu Slancima za šetnju po srpskoj prestonici.

Ukoliko želite da posetite još neku svetinju predlažemo Hram svetog Save na Vračaru, crkvu Svete Petke i Ružicu na Kalemegdanu, manastir Rakovicu gde je sahranjen patrijarh Pavle, itd.

Za sve one koli vole istoriju i arheološke lokalitete predlažemo, naravno,  Kalemegdan, arheološko nalazište Vinča koje se nalazi četrnaest kilometara od Beograda, Gardoš kulu u Zemunu…

Leti uživajte na obali zemunskog Lida ili Ade Ciganlije. Pazarite nešto lepo u beogradskim trgovinskim centrima. Uživajte u šetnji Knez Mihailovom ulicom ili Skadarlijom. Napravite izlet do Kosmaja ili Avale.

Ko dolazi sa decom, neka svrati u luna park na Kalemegdanu, a nikako nemojte zaobići ni ,,Zološki vrt”.

Šta da posetite u Beogradu?

Šta da posetite u Beogradu?

Foto: manastiri-crkve.com, manastirsvetistefan.org, mitropolija.com, nadji.info, novosti.rs


error: Sadržaj je zaštićen !!